Arheološko nalazište Lokvišća u Jadranovu

U sjevernom dijelu uvale Lokvišća u Jadranovu nalaze se prezentirani ostaci arhitekture stambeno-obrambenog objekta iz 4. stoljeća.

Ovaj se prostor sustavno arheološki istražuje već desetak godina s kraćim prekidima, a istraživanja provodi Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja u Rijeci u suradnji s Muzejom Grada Crikvenice.

Povoljan položaj uvale Lokvišća zasigurno je bio korišten tijekom brončanog doba (2. tisućljeće pr. Kr.) za malu luku gradine Čelo, koja se nalazi na vrhu poluotoka Havišće. Uvala je naseljena i u razdoblju Rimske Republike, krajem 2. i tijekom 1. st. pr. Kr. Tu je polovicom 1. st. pr. Kr. boravila manja zajednica koja se može povezati s velikom pomorskom bitkom koja se dogodila u morskom tjesnacu između Jadranova, Krka i otočića Sv. Marka 49. godine pr. Kr. Iz tog razdoblja je potjecalo, danas uništeno groblje na poluotoku Rtac pokraj svjetionika.

Boravak ljudi na ovom povoljnom položaju nastavio se je tijekom kasne antike, kada je izgrađen objekt čiji su ostaci zidova danas prezentirani posjetiocima. Bio je to utvrđeni stambeni sklop koji se je koristio do početka 7. stoljeća, a služio je za nadzor plovidbe morskim kanalom između kopna i otoka Krka. Na njegovim je temeljima u 15. stoljeću izgrađeno skladište i zaklonište za mornare i trgovce. To je vrijeme početka razvoja naselja uz staru kapelicu Sv. Jakov, koje po njoj dobilo ime. Danas je to Jadranovo.