Izložba o svjetionicima u Muzeju Grada Crikvenice
U Muzeju Grada Crikvenice 16. lipnja otvorena je izložba Više od svjetla i soli – 200 godina hrvatskih svjetionika. Izložba je nastala povodom velike obljetnice svjetionika Savudrija – prvog svjetionika na Jadranu. Gostujuća izložba Hrvatskog pomorskog muzeja Split i poduzeća Plovput d.o.o. krenula je na svoje putovanje još 2018. godine. Uz muzeološku izložbu koja donosi priču o povijesti svjetioničarske službe, različitu dokumentarnu građu te pomorska rasvjetna tijela prikazane su i umjetničke fotografije svjetionika brojnih hrvatskih fotograf. Posebno za ovu priliku, u suradnji s Muzejom Grada Crikvenice, tema je proširena i našim lokalnim lanternama koje već gotovo 150 godina pomažu u plovidbi Vinodolskim i Tihim kanalom.
Tijekom povijesti Vinodolskim je kanalom prolazila jedna od unutrašnjih plovidbenih ruta Jadrana. Zbog čestih loših vremenskih uvjeta, posebice jake bure, kanal je oduvijek slovio kao opasan, pa su ga pomorci rado zaobilazili. Prema Riječkom zaljevu češće se plovilo kroz Kvarnerić, kanal između Krka i Cresa, te kroz Vela vrata između Istre i Cresa. Pomorski se promet na obali od Bakra do Senja intenzivnije počinje razvijati tijekom 18. stoljeća. Mala obalna plovidba jedrenjacima odvijala se većinom danju. Osim u luke, brodovi se za lošeg vremena sklanjaju u brojne sigurne uvale s uređenim privezištima.
Velike promjene u načinu plovidbe nastupaju u 19. stoljeću. Mađarski dio monarhije od 1850-ih počinje razvijati Rijeku kao svoju glavnu izvoznu luku. Nakon što je 1873. izgrađena željeznica Budimpešta – Rijeka, grad ima sve preduvjete za snažan industrijski rast, a njegova luka početkom 20. stoljeća postaje desetom najvećom lukom u Europi po veličini i prometu. Velika državna ulaganja u pomorsku infrastrukturu na širem području Rijeke odvijaju se preko Pomorske oblasti za Ugarsko-hrvatsko primorje koja od 1870. godine intenzivno uređuje plovidbene putove – gradi lukobrane, gatove, rive i lanterne. Jedan od pristupa riječkoj luci prolazi kroz Vinodolski kanal u kojem je od 1873. do 1876. godine postavljeno sedam lanterni. Njihov se broj do 1908. povećao na jedanaest. Razvojem parobrodarskog prometa i uspostavom redovitih linija, najviše na relaciji Senj – Rijeka, pomorski promet u kanalu raste, stoga je pomorska signalizacija bila nužna za sigurnost plovidbe. Tijekom čitavoga 20. stoljeće nastavljaju se graditi nove lanterne, a postojeće modernizirati. Danas u Tihom i Vinodolskom kanalu imamo čak dvadeset i četiri obalna i lučka svjetla te jedan svjetionik.
Izložba se može pogledati u Muzeju Grada Crikvenice do 19. rujna ove godine.
Možda će vas zanimati:
17. NOĆ MUZEJA – Muzeji između stvarnog i digitalnog
U petak će se po 17. put obilježiti još jedna Noć muzeja! Njezina tema Muzeji između stvarnog i digitalnog odlično opisuje
Obavijest o obveznom posjedovanju i predočenju EU digitalne COVID potvrde u Muzeju Grada Crikvenice
Sukladno odluci Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske (KLASA: 810-06/20-01/7, Urbroj: 511-01-300-21-452), obavještavamo vas da je od 16. studenog 2021. godine obvezno
Nagrada Hrvatskog muzejskog društva
Nagrada Hrvatskog muzejskog društva Muzej Grada Crikvenice dobio je Godišnju nagradu Hrvatskog muzejskog društva u kategoriji Međumuzejska suradnja za 2020.
Kotor zove!
Kulturno, povijesno i prirodno vrijedno područje Kotora već je godinama prostor na kojem Muzej Grada Crikvenice ciljano djeluje provodeći brojne
Gostovanje izložbe Više od svjetla i soli
Izložba o svjetionicima u Muzeju Grada Crikvenice U Muzeju Grada Crikvenice 16. lipnja otvorena je izložba Više od svjetla
Izložba Miće barke – brodomaketarstvoa Slobodana Cara
Izložba Miće barke - brodomaketarstvo Slobodana Cara Život s morem i od mora bio je inspiracija Crikveničaninu Slobodanu Caru