Izložba o svjetionicima u Muzeju Grada Crikvenice
U Muzeju Grada Crikvenice 16. lipnja otvorena je izložba Više od svjetla i soli – 200 godina hrvatskih svjetionika. Izložba je nastala povodom velike obljetnice svjetionika Savudrija – prvog svjetionika na Jadranu. Gostujuća izložba Hrvatskog pomorskog muzeja Split i poduzeća Plovput d.o.o. krenula je na svoje putovanje još 2018. godine. Uz muzeološku izložbu koja donosi priču o povijesti svjetioničarske službe, različitu dokumentarnu građu te pomorska rasvjetna tijela prikazane su i umjetničke fotografije svjetionika brojnih hrvatskih fotograf. Posebno za ovu priliku, u suradnji s Muzejom Grada Crikvenice, tema je proširena i našim lokalnim lanternama koje već gotovo 150 godina pomažu u plovidbi Vinodolskim i Tihim kanalom.
Tijekom povijesti Vinodolskim je kanalom prolazila jedna od unutrašnjih plovidbenih ruta Jadrana. Zbog čestih loših vremenskih uvjeta, posebice jake bure, kanal je oduvijek slovio kao opasan, pa su ga pomorci rado zaobilazili. Prema Riječkom zaljevu češće se plovilo kroz Kvarnerić, kanal između Krka i Cresa, te kroz Vela vrata između Istre i Cresa. Pomorski se promet na obali od Bakra do Senja intenzivnije počinje razvijati tijekom 18. stoljeća. Mala obalna plovidba jedrenjacima odvijala se većinom danju. Osim u luke, brodovi se za lošeg vremena sklanjaju u brojne sigurne uvale s uređenim privezištima.
Velike promjene u načinu plovidbe nastupaju u 19. stoljeću. Mađarski dio monarhije od 1850-ih počinje razvijati Rijeku kao svoju glavnu izvoznu luku. Nakon što je 1873. izgrađena željeznica Budimpešta – Rijeka, grad ima sve preduvjete za snažan industrijski rast, a njegova luka početkom 20. stoljeća postaje desetom najvećom lukom u Europi po veličini i prometu. Velika državna ulaganja u pomorsku infrastrukturu na širem području Rijeke odvijaju se preko Pomorske oblasti za Ugarsko-hrvatsko primorje koja od 1870. godine intenzivno uređuje plovidbene putove – gradi lukobrane, gatove, rive i lanterne. Jedan od pristupa riječkoj luci prolazi kroz Vinodolski kanal u kojem je od 1873. do 1876. godine postavljeno sedam lanterni. Njihov se broj do 1908. povećao na jedanaest. Razvojem parobrodarskog prometa i uspostavom redovitih linija, najviše na relaciji Senj – Rijeka, pomorski promet u kanalu raste, stoga je pomorska signalizacija bila nužna za sigurnost plovidbe. Tijekom čitavoga 20. stoljeće nastavljaju se graditi nove lanterne, a postojeće modernizirati. Danas u Tihom i Vinodolskom kanalu imamo čak dvadeset i četiri obalna i lučka svjetla te jedan svjetionik.
Izložba se može pogledati u Muzeju Grada Crikvenice do 19. rujna ove godine.
Možda će vas zanimati:
Izložba „Kotor na ishodištu“
Izložba „Kotor na ishodištu“ Staro naselje Kotor iznad Crikvenice ove godine „navršava“ 700 godina. Smatrali smo kako je okrugla brojka valjan
Pjeskari – melari
Pjeskari – melari Mali i simpatičan prostor Kućice od ribari u Jadranovu i ovo je ljeto našim posjetiteljima ponudio novu i
70. godina Društva Naša djeca Grada Crikvenice 1952.-2022.
Ove godine Društvo Naša djeca Grada Crikvenice obilježava punih 70. godina svog rada i djelovanja. Sad već davnog 18. studenog 1952.
Kotor zove ’22
Muzej Grada Crikvenice punih deset godina organizira različite programske aktivnosti na brdu Kotor. Ove godine te su aktivnosti bile ujedinjene pod
Blago pod površinom Kvarnera, mekušci u kvarnerskom podmorju
U Muzeju Grada Crikvenice u četvrtak, 23. lipnja u 20,00 sati otvara se izložba Blago pod površinom Kvarnera, mekušci u
“Ljudi od željeza na brodovima od drva”
“Ljudi od željeza na brodovima od drva” Izložba „Ljudi od željeza na brodovima od drva“, autori koje su mr.