Izložba “Kad već postoji planina”
Ove godine poklopile su se brojne obljetnice planinarstva vrijedne našeg sjećanja. Sve one ukazuju na dugu tradiciju druženja s planinama. Najveća od njih je 150-a godišnjica organiziranog planinarstva u Hrvatskoj, odnosno osnutak Hrvatskog planinarskog društva čiji je sljednik Hrvatski planinarski savez. Međutim, za nas u vinodolskom kraju jednako je draga 100-ta godišnjica planinarstva na ovim prostorima. Naime, Matica HPD-a u Zagrebu je osnutkom HPD Drenin dobila svoju podružnicu i u Crikvenici davne 1924. godine. Društvo je ponosno ponijelo naziv vrha iznad Crikvenice. Iako je Drenin u planinarskom smislu neznatne visine, on ima veliko značenje u svijesti Crikveničana. Nedugo zatim organiziraju se i Novljani te prije 95 godina započinje svoj put HPD Rujnik. Val organiziranog planinarstva dolazi i do Bribira gdje je prije 85 godina osnovan HPD Zagradski vrh. Bribirsko društvo nije preživjelo Drugi svjetski rat, dok su ostala dva spomenuta bila još i kraćeg vijeka. Poslijeratna obnova planinarstva u Vinodolu kreće na krilima PD Lukovo iz Crikvenice (1951.) i PD Viševica iz Bribira (1974.). Ovo potonje, da je opstalo, bilježilo bi 50 godina djelovanja. Danas je PD Strilež jedino planinarsko društvo u ovom kraju koje djeluje stalno, a svoj obljetnički, 40. rođendan proslavit će sljedećeg proljeća.
Osim planinarskih organizacija prisjećamo se ove godine i zaslužnih pojedinaca. Istraživač, putopisac i poticatelj osnivanja HPD-a bio je profesor Johannes Frischauf. Ovom znanstveniku i planinaru mnogo duguje i Crikvenica, koju je lijepo opisao 1891. u prvom turističkom vodiču grada. Proteklo je točno 100 godina od smrti Frischaufa 1924., a te iste godine rođen je još jedan poklonik zdravog načina života, ekologije i zaljubljenik u prirodnu i kulturnu baštinu – dr. Stanko Jurdana. Dobri duh Strileža pokrenuo je istraživanje povijesti planinarstva Vinodola surađujući blisko sa Željkom Poljakom u prikupljanju podataka koji su dijelom predstavljeni i na izložbi.